Svjetske sile se potajno spremaju

Svjetske sile se potajno spremaju

Prema Wikileaksu, 50 vodećih zemalja svijeta, u atmosferi povećane tajnosti, pregovara o potpisivanju jednog od najantidemokratskijih i najliberalnijih sporazuma.

Prema Wikileaksu, 50 vodećih zemalja svijeta, u atmosferi povećane tajnosti, pregovara o potpisivanju jednog od najantidemokratskijih i najliberalnijih sporazuma - Sporazuma o trgovini uslugama (TISA). Ako sporazum bude sklopljen, trijumf slobodnog tržišta bit će finaliziran u interesu transnacionalnih korporacija. Država i zakonodavci bit će lišeni svake mogućnosti da interveniraju u gospodarstvo.

Kako se pokazalo, sporazum o stvaranju Transatlantskog trgovinskog i investicijskog partnerstva između Sjedinjenih Država i Europske unije (TTIP) pokazao se "trojanskim konjem" transnacionalnih tvrtki. Služio je kao svojevrsna "dimna zavjesa" za skrivanje od svjetske zajednice priprema planetarnog neoliberalnog sporazuma: Ugovora o trgovini uslugama (TISA). Sporazum podržava pedeset zemalja, uključujući Španjolsku, i pokriva 68,2% globalnog tržišta usluga.

Najzanimljivije je da je dokument, prema riječima stranaka, trebao ostati tajna ne samo tijekom pregovora koji su u tijeku, već i pet godina nakon stupanja na snagu.

Razina tajnosti u pripremi članaka i aneksa Ugovora o trgovini uslugama, koji pokriva sva područja usluga - prvenstveno računalne, bankarske i financijske, nadmašuje Trans-pacifički sporazum o partnerstvu (TPPA) između Washingtona i azijskih partnera, gdje tajnost održava se četiri godine, a ne pet.

O čemu je bolje šutjeti? Stvari koje treba čuvati u tajnosti?

Público je, zahvaljujući suradnji s Wikileaksom, zajedno s deset drugih inozemnih publikacija, uspio dobiti ekskluzivno pravo na upoznavanje s izvornim pregovaračkim dokumentima, u kojima se raspravljalo o pravilima i normama izbjegavanja zakona koje je uspostavila država i izbjegavanja parlamentarne kontrole nad globalnim tržište usluga.

Treba napomenuti da su podrijetlo Sporazuma o trgovini uslugama (TISA) vlade Sjedinjenih Država i Europske unije, koje su svojedobno izazvale svjetsku financijsku krizu 2007.-2008., dovele do kolapsa četvrte najveće investicijska banka Lehman Brothers u Sjedinjenim Državama. Još uvijek moramo platiti globalnu financijsku krizu u obliku smanjenja socijalnih programa i pada životnog standarda. Sada nam žele nametnuti novi neoliberalni pakt, koji ima za cilj dobivanje superprofita od strane privatnih transnacionalnih korporacija i ograničavanje ovlasti država i javnih organizacija.

Zbog toga su poduzete tako stroge mjere opreza. Od naroda je bilo potrebno sakriti samu činjenicu pregovora, a time i zaštititi vlade od mogućnosti da odgovore na neugodna pitanja parlamentaraca i javnosti. Valja istaknuti i flagrantno kršenje Bečke konvencije o ugovornom pravu, koja uspostavlja obveznu preliminarnu raspravu o sporazumima uz sudjelovanje stručnjaka, znanstvenika, predstavnika javnosti.

U tajnim pregovorima trenutno sudjeluju sljedeće zemlje: Australija, Kanada, Čile, Kolumbija, Južna Koreja, Kostarika, SAD, Hong Kong, Island, Izrael, Japan, Lihtenštajn, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Pakistan, Panama, Paragvaj, Peru, Švicarska, Tajvan, Turska i Europska komisija koja predstavlja 28 država članica EU.

Hrabrost da budeš svoj. Kako se odlučiti za promjenu?

Iz tajnih dokumenata koje pruža web stranica WikiLeaks proizlazi da je glavna svrha Sporazuma o trgovini uslugama (TISA) uklanjanje svih ograničenja i prepreka na putu globalne liberalizacije financijskih usluga, uključujući takozvane inovativne proizvode. Valja napomenuti da je financijski inovativni proizvod u obliku kreditno default swap CDS-a (credit default swaps) izazvao svjetsku financijsku krizu 2007.-2008., koja je uništila ekonomske temelje zapadnih sila, a za koju sada svi imamo platiti višemilijardnim injekcijama iz državnog proračuna za stabilizaciju gospodarstva.

U lipnju prošle godine WikiLeaks je objavio dio tajnog nacrta Sporazuma o trgovini uslugama (TISA), ali tajni protokoli pregovora o specifičnim aspektima budućeg sporazuma nisu objavljeni. Riječ je o tajnim protokolima o financijama (dogovor je postignut 23. veljače 2015.), telekomunikacijama, e-trgovini, zračnom i pomorskom prometu, stručnim uslugama, transparentnosti kretanja pojedinaca, nacionalnim pravilima interne regulative, univerzalnim poštanskim uslugama.

Izdanje Público na raspolaganje je dobilo dokumente koji otkrivaju detalje pregovora između Izraela i Turske o potrebi čuvanja povjerljivosti svih materijala na ovu temu.

Važno je napomenuti da se na popisu zemalja zainteresiranih za potpisivanje sporazuma o trgovini uslugama (TISA) nalaze takve latinoameričke zemlje - lojalni saveznici Sjedinjenih Država kao što su Kolumbija, Meksiko i Panama. Zemlje Bolivarskog saveza, uključujući Brazil, odbijene su za sudjelovanje u pregovorima, jer im Washington ne vjeruje.

Što je bolje šutjeti? Sreća, uspjeh i bogatstvo vole tišinu

Valja napomenuti da zemlje BRICS-a u razvoju (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) nisu bile pozvane da sudjeluju u pregovorima, jer će te zemlje biti najviše pogođene sklapanjem ovog sporazuma.

Nema sumnje da SAD, Kanada, Australija, Švicarska i EU nisu podržale zahtjeve Ekvadora za temeljitom istragom o uzrocima financijskog kolapsa, bojeći se da će se saznati pravi krivci ekonomske krize. Slično, ove su zemlje 2009. godine odbacile nalaze Međunarodne komisije financijskih stručnjaka na čelu s dobitnikom Nobelove nagrade za ekonomiju profesorom Josephom Stiglitzom. Glavni zaključak komisije je da se cjelokupna svjetska ekonomska politika, koja se posljednjih desetljeća provodila pod neuobičajeno žestokim pritiskom MMF-a, pokazala duboko pogrešnom.

Dok Ugovor o trgovini uslugama zahtijeva tajnost pet godina nakon stupanja na snagu, stranke sporazuma inzistiraju na potpunoj transparentnosti djelovanja javnih organizacija u svojim zemljama. To se odnosi na pitanja kao što je otvorena javna rasprava o protumjerama na ovaj sporazum. Tako zemlje TISA pružaju transnacionalnim korporacijama mogućnost ne samo da se odupru javnim organizacijama, već i unaprijed razviju taktiku zaštite svojih interesa.

Ugovor o trgovini uslugama, koji se razvija u okviru Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS) i WTO-a, prvenstveno uzima u obzir interese zarađivača novca Wall Streeta i londonskog Cityja. Jane Kelsey, profesorica prava na Sveučilištu u Aucklandu, Novi Zeland, prije nekoliko je mjeseci rekla da je "glavna opasnost ugovora o trgovini uslugama to što su vlade sada lišene prava na jačanje regulative financijskog sektora".

Lažni mitovi

Ugovor o trgovini uslugama, razvijen u bliskoj suradnji s svjetskim financijskim sektorom, obvezivat će vlade potpisnice da bezuvjetno podrže liberalizaciju tržišta i prošire deregulaciju. Osim toga, izgubit će pravo kontrole financijskog poslovanja na svojim nacionalnim područjima i bit će prisiljeni prihvatiti takozvane otrovne kreditne derivate. Ugovor o trgovini uslugama obvezuje sve napore vlade da odgovori ili poduzme mjere za sprječavanje recesije uzrokovane neoliberalizmom.

A sve se to radi tajno, iza leđa javnosti, koja nije ni svjesna stvarnih opasnosti koje društvo mogu odvesti u smrt. Samo aktivno narodno djelovanje može spriječiti nadolazeći državni udar u globalnom gospodarskom sustavu.

Članci o toj temi