Traganje za smislom života
Jeste li ikada razmišljali o smislu života, pričali o moralu i ljepoti, tražili sebe? Da bismo bolje razumjeli sebe i bolje razumjeli ono što već znamo, trebamo početi od glavnih ideja filozofa Aristotela.
Jeste li ikada razmišljali o smislu života, pričali o moralu i ljepoti, tražili sebe? Ako da – filozofija vam nije strana. Profesor Mortimer Adler potpuno je uvjeren da je filozofija vitalna: da bismo bolje razumjeli sebe i dublje razumjeli ono što već znamo. Savjetuje da se upoznavanje s ovom znanošću započne s idejama Aristotela.
Život bez razmišljanja
Kako starimo i postajemo ozbiljniji, nastojimo sve svoje različite ciljeve sakupiti u jednu cjelinu – u jedinstvenu shemu života. Ako to ne učinimo, onda bismo trebali, jer je to Aristotel savjetovao. Trebali bismo pokušati razviti plan kako živjeti svoj najbolji život.
Sokrat, Platonov učitelj (a Platon je učitelj Aristotela), rekao je da neistražen vlastiti život nema vrijednost. Aristotel je otišao dalje i ustvrdio da neplanirani život nije vrijedan proučavanja, budući da u ovom slučaju ne znamo što i zašto pokušavamo učiniti, kamo i kako namjeravamo ići. Ovo je nemir i zbrka. Život bez misli je poput besciljne aktivnosti. Ona ne vodi nikamo.
Čovjeku je potrebna avantura u teškim i prekretnicama u životu
Ako je Aristotel napisao "Robinson Crusoe"
Da je priču o Robinsonu Crusoeu napisao Aristotel, moral bi ovog romana bio drugačiji. Priča hvali Crusoeovu domišljatost u rješavanju problema kako živjeti sigurno i udobno na otoku na koji ga je nakon brodoloma bacilo more. Povijest hvali i njegove vrline – hrabrost i dalekovidnost. Ovo je priča o pobjedi čovjeka nad prirodom, o njenom razvoju i kontroli nad njom.
Za Aristotela bi otok bio personifikacija prirode, a priroda s velikim slovom, priroda netaknuta od čovjeka. Djelo prirode: sjetva drveća i grmlja, uzgoj biljaka, rađanje i umiranje životinja, kretanje pijeska, trošenje stijena, formiranje špilja - odvijalo se mnogo prije pojave na otoku Crusoe. Aristotel bi na promjene koje je Crusoe donio sa sobom gledao kao na priliku za razumijevanje promjena koje se događaju bez njega.
Za Aristotela ova priča ne bi bila priča o čovjeku protiv prirode, to bi bila priča o zajedničkom radu čovjeka i prirode.
Kakav je smisao života?
Prema Aristotelu, dobar život, odnosno sreća, konačni je cilj svih naših aktivnosti. Tjelesnim i vanjskim dobrobitima, kojima se mora težiti, Aristotel pridodaje koristi za dušu. Najočitija od mentalnih dobara su dobra uma, kao što su sve vrste znanja, vještina i sposobnosti. Kao što prirodno želimo steći znanje, prirodno želimo voljeti druge ljude i biti voljeni. Život lišen ljubavi i prijatelja je život lišen prijeko potrebnog dobra.
Čovjeku je potrebna avantura u teškim i prekretnicama u životu
Kada shvatimo da ne možemo postići vlastitu sreću bez uzimanja u obzir sreće drugih, ispada da ne možemo biti sebični i uspješni u isto vrijeme. Zato je, prema Aristotelu, i pravda neophodna za dobar život. Povezuje se s dobrobitima drugih ljudi, ne samo naših prijatelja i voljenih, već i svih ostalih.
Pravda je sebičnija od ljubavi
Postoji jasna razlika između ljubavi i pravde. Svatko tko razumije ljubav zna da jedna osoba nikada ne smije reći drugoj: “Imam pravo biti voljena. Dužan si me voljeti". Kad smo-mi stvarno volimo koga-zatim, svoju voljenu osobu dajemo velikodušno i nesebično. Za njega činimo više nego što može očekivati.
Međutim, kada se ponašamo pravedno prema drugima, sebični smo u smislu da želimo pravdu od njih zauzvrat. U tom smislu, izraz da trebamo činiti drugima onako kako bismo željeli da oni čine nama je sebična.
Loše i dobre navike
Moralna se vrlina, prema Aristotelu, sastoji u navici da se napravi pravi izbor. Ali jedan ili dva točna izbora među mnogim pogrešnim ne govore o moralnoj vrlini. Ako pogrešni izbori znatno nadmašuju ispravne, to znači da se stalno krećete u krivom smjeru – od postizanja sreće, a ne prema njoj.
Čovjeku je potrebna avantura u teškim i prekretnicama u životu
Sreća je dobar život u kojem čovjek ima sve što želi, pod uvjetom da ne želi što-onda pogrešno.
Zbog toga Aristotel naglašava važnost navike. Loše navike, koje Aristotel naziva porocima, navike su pogrešnog izbora.
Zašto je filozofija važna
Filozofija ne peče kolače niti gradi mostove. Ali postoji još jedna primjena znanja – da usmjeravamo svoje živote i kontroliramo društvo tako da ono postane najbolje, a ne najgore. Filozofija je znanost koja pomaže razumjeti odnos cjelokupnog ljudskog znanja. Filozofija je ono što će pomoći razumjeti sebe i svijet oko sebe. I na kraju, filozofija vam pomaže da postanete osoba kakva možete biti.
Prema Aristotelu, um je glavni čimbenik u ljudskoj djelatnosti. Sve ostalo je alat. Usredotočite se na glavnu stvar i sve će biti na ramenu.
Na temelju materijala iz knjige "Aristotel za sve".
