Neispavana elita.

Neispavana elita

Cijelo vrijeme su im zanimljivije aktivnosti od spavanja i često rade nekoliko stvari u isto vrijeme. Takvi su ljudi energični, društveni, optimistični i ambiciozni.

Prema The Wall Street Journalu, mala manjina ljudi - možda samo 1-3% svjetske populacije - može malo spavati. Ovi ljudi su istovremeno i "šave" i "sove": obično odlaze na spavanje iza ponoći, a samo nekoliko sati kasnije skaču i ostaju živahni cijeli dan. Pritom im nije potrebna ni popodnevna siesta ni kava, kaže kolumnistica Melinda Beck.

Prema riječima stručnjaka, takvi su ljudi energični, društveni, optimistični i ambiciozni. Ponekad se navika da malo spavaju pojavi u djetinjstvu. Osobina se često nasljeđuje. „Nejasno je da li svi „neispavani“ postižu veliki uspjeh u životu, ali stvarno imaju više vremena nakon spavanja; oni cijelo vrijeme nalaze sebi zanimljivije stvari za raditi od spavanja, često rade nekoliko stvari u isto vrijeme", - napominje autor.

Koliko je "prirodnih neispavanih" na svijetu, nitko točno ne zna. Mnogi ljudi samo misle o sebi takvima, objasnio je Daniel J., psihijatar s Medicinskog centra Sveučilišta u Pittsburghu. Baisse. “Od svakih 100 ljudi koji misle da im treba samo 5-6 sati sna dnevno, u stvari postoji samo 5. Ostali pate od kroničnog nedostatka sna”, objašnjava Beisseove novine. Općenito, liječnici preporučuju 7 sati sna dnevno, ali trećina odraslih Amerikanaca spava manje.

To shvaćamo prekasno?

Fenomen "prirodnog nesanice" proučavan je vrlo malo: svoju osobitost ne smatraju bolešću i rijetko se obraćaju liječnicima zbog toga. "Neke studije sugeriraju da neki `bespanici` mogu imati hipomaniju, blagi oblik manijskog poremećaja koji karakterizira opuštenost i brzi tok misli", pišu novine. "Ti ljudi pričaju, nikad ne prave pauzu", kaže Beisse, jedan od autora studije u kojoj su "prirodni neispavani" na testu hipomanije osvojili dvostruko više "bodova".

“Još nije moguće naučiti kako se snaći kratko. No, znanstvenici se nadaju da će proučavanjem "neispavanih" bolje razumjeti mehanizme regulacije sna i razumjeti zašto je različitim ljudima potreban san različitog trajanja", stoji u članku. Za većinu odraslih, norma je 7-9 sati sna, za djecu - 8-12 sati, za starije - 6-7.

Kronični nedostatak sna povećava rizik od dijabetesa, pretilosti, hipertenzije i drugih bolesti, stoji u članku.

Godine 2009. znanstvenici su identificirali genetsku promjenu kod dvoje "nespavanih" - hDEC2. Genetičar Ing-Hui Fu sa Kalifornijskog sveučilišta (San Francisco) i njegovi koautori, proučavajući ljude-"šave", primijetili su da se neke majke i kćeri obično probude u 4 ujutro, ali idu spavati poslije ponoći. Znanstvenici su uspjeli replicirati ovu istu varijaciju gena kod miševa i otkrili da ovi miševi također trebaju manje sna od normalnih miševa. Istraživači sada regrutiraju druge "neispavane" volontere, nadajući se da će identificirati druge genetske osobine.

Kako živjeti živahnim životom?

Kako znati jeste li "prirodni neispavani"? Christopher Jones sa Sveučilišta Utah objašnjava da ti ljudi spavaju 5-6 sati noću, čak i na odmoru ili vikendom kada ne morate rano ustati.

Neispavana elita
Benjamin Franklin.

Nasilni nedostatak sna većinu ljudi čini mrzovoljnim, ali začudo, može izazvati i privremene osjećaje euforije, napominje autor, citirajući članak u ožujskom broju časopisa Neuroscience. 14 mladih ljudi koji nisu spavali cijeli dan ocijenilo je slike ugodnijim ili pozitivnijim od onih koji su normalno spavali.

Prema znanstvenicima, neprospavana noć povećava proizvodnju dopamina, koji regulira osjećaj užitka, kao i ovisnost o drogama. To objašnjava zašto nedostatak sna može ublažiti simptome depresije u oko 60% pacijenata, iako je učinak privremen.

"Prethodne studije su pokazale da nedostatak sna aktivira amigdalu, primitivni centar emocija u mozgu, ali potiskuje aktivnost prefrontalnog korteksa, koji je odgovoran za racionalnije razmišljanje", pišu novine. Opasno je kada posao zahtijeva dug radni dan i teške odluke.

Jones javlja da je do sada pronašao samo dva tuceta pravih "neispavanih". Od prosječne osobe razlikuju se po povišenom raspoloženju i metabolizmu (mršaviji su od prosječne osobe, iako nedostatak sna obično povećava rizik od pretilosti). Lako podnose i fizičku bol i psihičku traumu: "Kad udare u prepreku, ustaju i pokušavaju drugi put", objasnio je Jones.

Kako se pravilno odmoriti

Povijesni zapisi pokazuju da su Benjamin Franklin, Thomas Jefferson i Leonardo da Vinci bili previše zaposleni da bi provodili puno vremena spavajući. Thomas Edison i Winston Churchill također su malo spavali noću, ali su tijekom dana voljeli kratko odrijemati. Vlasnica lanca Linda Cohen iz Pittsburgha priznaje: “Oživim oko 23 sata. Da sam rano legao, izgubio bih pola života".

Članci o toj temi