Multitasking
U današnjem svijetu moramo se nositi s ogromnom količinom informacija. Ali multitasking se razvija nauštrb naših drugih sposobnosti.
Suvremena osoba mora se nositi s ogromnom količinom informacija, a zahvaljujući razvoju tehnologije, stvari nas sve češće progone izvan radnog prostora. Rješavajući nekoliko problema u isto vrijeme, mnogi misle da na taj način rade puno više. S druge strane, mediji i znanstvenici sve više alarmiraju – možda se multitasking razvija nauštrb naših drugih sposobnosti. Koliko su strahovi opravdani i u čemu je točno problem?
Multitasking i IQ
Znanstvenici proučavaju multitasking oko 20 godina. Većina dobivenih podataka pokazuje da multitasking smanjuje učinkovitost i produktivnost. Sveučilište Stanford otkrilo je da oni koji su se navikli koncentrirati na više zadataka odjednom manje će zapamtiti informacije, imaju poteškoća s organiziranjem svojih misli i ne mogu filtrirati nepotrebne informacije.
Što se događa s mozgom u trenutku kada pokušavamo raditi dvije stvari u isto vrijeme? Promatranja pomoću MRI-a pokazuju da ljudski mozak ima dovoljno resursa za obavljanje dvije stvari u isto vrijeme, ali ako dodate treći zadatak, brzina obrade informacija se smanjuje, a broj pogrešaka značajno raste.
Kako osloboditi glavu od nepotrebnih misli?
Činjenica da multitasking izravno utječe na moždanu aktivnost, govori studija Sveučilišta u Sussexu, koja je objavljena u rujnu ove godine. Utvrđeno je da ljudi koji često koriste više multimedijskih uređaja u isto vrijeme imaju nižu gustoću sive tvari u prednjem dijelu korteksa mozga u usporedbi s onima koji koriste samo jedan uređaj u isto vrijeme.
Ovo područje mozga odgovorno je za empatiju, kao i za kognitivnu i emocionalnu kontrolu. Prethodno su znanstvenici pokazali da se struktura mozga može promijeniti produljenim izlaganjem novim uvjetima; promjene se mogu dogoditi ovisno o ponašanju, okruženju, emocijama.
“Način na koji komuniciramo s uređajima može promijeniti način na koji razmišljamo. A te se promjene mogu dogoditi na razini strukture mozga”, kaže Kepki Loch, neurolog i glavni autor studije.
Mnogo puta citiran u medijima eksperiment psihologa Glenna Wilsona s Instituta za psihijatriju Sveučilišta u Londonu napravio je veliku buku. Eksperiment je pokazao da ljudi koji pokušavaju obavljati intelektualni rad u multitasking modu, primjetan je pad IQ pokazatelja - do 10 bodova (štoviše, kod muškaraca je razina inteligencije pala više nego kod žena). Prema znanstvenicima, multitasking je usporediv s upotrebom marihuane ili pokušajem rada nakon neprospavane noći u smislu učinaka na produktivnost multitaskinga. No broj sudionika u eksperimentu - 8 ljudi - bio je očito nedovoljan za donošenje dalekosežnih zaključaka.
Tko sam ja?
Emocionalna inteligencija
Ako višezadaćnost ima negativan utjecaj na prednji dio cerebralnog korteksa, kao što istraživanja sugeriraju, tada bi to moglo utjecati na emocionalnu inteligenciju – sposobnost svjesnosti i upravljanja emocijama na načine koji potiču emocionalni i intelektualni rast. Visoki rezultati emocionalne inteligencije (IQ) povezani su sa sposobnošću vodstva.
Ispada da kada osoba rješava nekoliko zadataka u isto vrijeme, ne samo da se razina njegove produktivnosti smanjuje u određenom trenutku. Takva navika može naknadno oštetiti dio mozga odgovoran za daljnja profesionalna postignuća.
Osim toga, prilično se lako navući na takav ritam rada. Neuroznanstvenik i glazbenik Daniel Levitin uvjeren je da je naviku multitaskinga teško prevladati, jer svaki novi zadatak pokreće oslobađanje dopamina, koji je važan dio sustava nagrađivanja mozga: “Ljudi doživljavaju ugodne osjećaje, prebacivanje između zadataka, ali multitasking Ne radi. Ne samo da je manje, već i rezultat rada postaje manje kreativan.".
Čarobnjaci za više zadataka
No, unatoč svim gore navedenim argumentima, multitasking ne treba smatrati nedvosmislenim zlom, a savjet da se koncentrirate na jednu vrstu posla univerzalna je preporuka. Nedavna studija u Portlandu u SAD-u pokazuje sposobnost djece od 10 do 19 godina da budu produktivniji kada obavljaju više zadataka.
Iznevjereni snovi
“Ova studija pokazuje da su digitalni domoroci (adolescenti koji su odrasli u tehnološkom bumu) razvili sposobnost proširenja radne memorije. Bolje se nose sa zadacima u rastresenim okruženjima nego što ih ne ometa usredotočenjem na jedan zadatak”, kaže jedan istraživač. Znanstvenici također sugeriraju da neki ljudi - "supertaskeri" - imaju urođeni talent za rješavanje nekoliko zadataka u isto vrijeme, ali ne čine više od 10% populacije.
Dakle, možda ne postoji jedinstven recept - ali ne biste trebali precijeniti svoje sposobnosti. Ljudski se mozak sposoban nositi s multitaskingom u rutinskim aktivnostima, ali neka područja, koliko god u njima vježbali, zahtijevaju previše uključenosti i koncentracije da bi postala navika. To znači da mozak nema dovoljno resursa da se učinkovito nosi s nečim drugim.
