Kakva će hrana biti za 20 godina?

Kakva će biti hrana za 20 godina?

Kako će izgledati tipičan ručak za prosječnu osobu za 20 godina? Kako će se spojiti zadovoljstvo i nužnost? Kako će se promijeniti okus hrane i kakva će hrana biti?

Atlantico: Danas smo u sve većoj žurbi, a pauze za obrok su sve kraće ako ne i ukinute u potpunosti. Kako ne bismo zaronili u more brze hrane, kupujemo gotove juhe, oguljeno i nasjeckano povrće, uzimamo dodatke prehrani... U kojoj mjeri naš način života može promijeniti izgled i sadržaj naših tanjura.

Perico Legasse: To je pitanje životnog izbora. Danas u svom odnosu prema hrani čovjeka vidimo kao stroj koji bi se trebao zadovoljiti primanjem energije. Stoga smo sve skloniji gotovim jelima, kao što se to u prošlosti već događalo s konfekcijom. Ne znam gdje će to stati, jer sada već prodajemo rafinirane i pripremljene proizvode... Možda će ih jednog dana i početi probaviti za nas. Što se konzistencije tiče, neke više ne treba ni žvakati: mislim na praškove i želee... Sve manje trebamo zube. Cilj cijelog procesa je što manje vremena potrošiti na hranu kako bi se što prije asimilirala.

Kako se riješiti trbuha i postati fit? 10 pravila za mršavljenje

Ovo je naš životni izbor, koji je apstrahiran od kulture ishrane: tijelo je stroj u čiji rezervoar treba sipati gorivo, i ne više. Agroindustrijski kompleks nudi potrošačima jela koja se mogu brzo i jednostavno pripremiti. Često se nude na način da je potrebno samo otvoriti posudu i već možete jesti hranu u obliku pire krumpira ili tjestenine. Zatim se možete vratiti na TV ekran, gledati sport i reklame koje vam nude još brže obroke. Upravo tu ide potrošačko društvo: ono želi da se građanin pretvori u potrošački stroj, potroši zarađeni novac na poluproizvode, bilo da se radi o hrani ili zabavi..

Običan građanin-potrošač uopće nije dužan slijepo prihvatiti ovaj sustav, dopustiti da se njime manipulira. Najlakši i najjeftiniji način jesti bi mogao biti da kupite svježu hranu i sami je skuhate. Isti rezultat ćete dobiti trošenjem možda više vremena, ali ne nužno i više novca. Osim toga, čini mi se da su takvi proizvodi jeftiniji od industrijskih poluproizvoda. Kilogram tvornički prerađenog proizvoda skuplji je od kilograma svježeg.

Danas potrošač ima mogućnost izbora između gotovih jela i besplatne kupnje proizvoda, ovisno o tome što je dostupno na tržištu.

Kako ubrzati metabolizam? 20 načina da potaknete metabolizam i ostanete u formi

- Kako se okusi hrane mijenjaju iz generacije u generaciju? Što je sada glavni trend i kako se može promijeniti u narednim godinama?

- Danas je glavni trend u prehrambenoj industriji usmjeren na ono što je najuspješnije: jednostavan slatki okus u obliku koji se lako konzumira, okus djetinjstva (na neki način čak i stvara ovisnost). Sada se šećer stavlja posvuda, čak i u slana jela.

Drugi trend je težnja za najčišćim okusom. Radi se o saznanju odakle proizvodi dolaze, u kojem obliku postoje, u koje vrijeme su uzgojeni, kako ih najbolje kuhati. Ljudi pripremaju jela s aromatičnim i okusnim nijansama. Obratite pažnju na dosljednost. Želite razumjeti što jedu, težite raznolikosti prehrane.

Društvo se podijelilo na pristaše ove dvije tendencije. Prvi trend dobiva sve više pristalica, iako nailazi na otpor dijela stanovništva (od 5% do 10%, ove brojke će se vjerojatno promijeniti).

- Koji nas čimbenici osim promjene prehrambenih navika mogu potaknuti na preispitivanje sadržaja naših tanjura??

- Svjetska demografija sugerira da nećemo moći održati potrošnju u sadašnjem obliku (posebno se to odnosi na uzgoj mesa za koji je potrebna velika količina hrane i vode). Čovječanstvo će se biti prisiljeno zadovoljiti sezonskim i lokalnim proizvodima. Više ih neće biti moguće slati dalje od 100 kilometara. U takvim će uvjetima, naravno, neke regije imati prednost. Tako će, primjerice, situacija s hranom u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, SAD-u i općenito u zemljama umjerenog pojasa biti bolja nego, primjerice, na Grenlandu i na jugu Australije.

Kako se riješiti trbuha i postati fit? 10 pravila za mršavljenje

Čovječanstvo neće preživjeti ako ne obrati pažnju na metode obrade zemlje.

Kako prehraniti 10 milijardi ljudi u budućnosti? Možda se čini kao paradoks, ali to se može postići samo napuštanjem velikih količina proizvodnje. Da biste nahranili sve, trebate poštivati ​​zemlju. Ako postane siromašna, neće moći ništa dati. Bit ćemo prisiljeni jesti koliko je potrebno. Hranu više nećemo imati svugdje i u bilo koje vrijeme. Jest ćemo samo ono što se u određenom trenutku nalazi na određenom mjestu.

- Neke namirnice mogu nestati? Traže li se trenutno neka zamjena za hranu??

- Mnogi proizvodi su već nestali: to se odnosi i na stoku i na usjeve. Iako ih je, naravno, ostalo još puno više, i treba ih sačuvati. Međutim, ako agroindustrijski sektor u sadašnjem obliku ne ustupi mjesto ekološki prihvatljivoj poljoprivredi, suočit ćemo se s izumiranjem drugih vrsta. Više se neće uzgajati i više se neće nalaziti u područjima gdje su uvjeti tla neprikladni za njihov rast. U tom slučaju bit ćemo prisiljeni razvijati proizvodnju umjetne hrane. Stručnjaci već razmatraju mogućnost proizvodnje mesa od biokemijskih komponenti. Umjesto sela imat ćemo strojeve i biološke elemente od kojih će se onda proizvoditi proizvodi. Ovo je vrlo vjerojatna opcija koja će, kako mi se čini, označiti kraj čovječanstva: ne mogu zamisliti da bi čovjek mogao živjeti i napredovati, jedući hranu koju mu daju strojevi, a ne zemlju. Sve to, naravno, daje malo znanstvene fantastike, ali takav će se problem, čini mi se, uskoro pojaviti pred nama..

Kako ubrzati metabolizam? 20 načina da potaknete metabolizam i ostanete u formi

Posljednjih 20 godina ljudi su istraživali u tom smjeru. Posebno treba istaknuti europski projekt Inicon koji se temelji na načelu da prirodna poljoprivredna proizvodnja može postati nemoguća u nekim regijama svijeta. Stoga razmatra izglede za proizvodnju umjetne hrane. Umjetni proizvodi trebali bi imati isti okus kao prirodni proizvodi, zahvaljujući sintetičkim dodacima i okusima. Osim toga, već smo uspjeli umjetno reproducirati sve okuse i mirise koji postoje na našem planetu. Moguće je da će u budućnosti neki ljudi moći jesti samo zahvaljujući ovim načinima proizvodnje.

- Slavni kulinari, prehrambena industrija i znanstvenici danas se vraćaju tradicionalnim jelima? Koji su po vama najluđi projekti?

- Ne vraćaju im se. Poznati kulinari stavljaju svoj potpis, ime i fotografiju na kutije industrijskih proizvoda kako bi uvjerili potrošače u njihovu kvalitetu. Poduzeća pokušavaju dati legitimitet i kulturnu vrijednost svojim proizvodima. No, na kraju, poluproizvod i dalje ostaje poluproizvod.

Kada poznati kuhari potpisuju ugovore s tvrtkama, podrazumijeva se da oni svoj zanat unose u proizvodnju. Zapravo se ništa slično ne događa, jer oni na njega ni na koji način ne utječu.

Međutim, katalonski kuhar Ferran Adrià u potpunosti podržava industrijsku proizvodnju. I svoje znanje stavlja u službu industrije. Pitao se je li stroj sposoban replicirati sve postojeće ukuse. On tako vjeruje i daje dokaze o tome.

Kako ubrzati metabolizam? 20 načina da potaknete metabolizam i ostanete u formi

Kako god bilo, Michel Guérard se najtemeljitije pozabavio ovim problemom. Ali njegovi projekti nikada nisu dovršeni, jer su se pokazali preskupi. Želio je spojiti visoko kulinarsko umijeće s industrijom.

- Kako zamišljate ručak za 20 godina? Kako će se spojiti zadovoljstvo i nužnost?

– Čini mi se da ćemo se u budućnosti suočiti s najjačom fragmentacijom u sociološkom i ekološkom smislu, tako da će se neki segmenti stanovništva morati zadovoljiti isključivo industrijskom hranom. Istovremeno će postojati elita koja će imati sredstva i mogućnosti za konzumiranje prirodnih proizvoda. Drugim riječima, jedan dio čovječanstva će imati pristup hrani s ljudskim licem (ovisno o godišnjem dobu), a drugi će ići na "točenje goriva" kako bi napunio spremnike svog tijela. Takve osobe će dobiti žele kapsule ili tablete koje će biti ekvivalentne punom obroku (sa svim kalorijama, vitaminima itd.).d.). Jelo će trajati ne više od 40 sekundi. Lako je zamisliti prodaju kompleta hrane koji će sadržavati cjelodnevnu hranu.

Izvor: Perico Legass, novinar i kritičar hrane, Atlantico, inosmi.ru

Članci o toj temi